Prostorno uređenje

 

Planski pokazatelji i obveze iz dokumenata prostornog uređenja šireg

područja i ocjena postojećih prostornih planova

Postojeći dokumenti prostornog uređenja šireg područja za prostor Općine Ljubešćica su:

· Strategija prostornog uređenja RH

· Program prostornog uređenja RH

· Prostorni plan Varaždinske županije

· Prostorni plan (bivše) Općine Novi Marof

 

U ovom Planu analizirani su planski pokazatelji i obveze iz novih dokumenata, tj. iz Strategije i Programa prostornog uređenja RH i iz Prostornog plana Varaždinske županije, dok je za dosad važeći Prostorni plan (bivše) Općine Novi Marof izvršena valorizacija (ocjena) njegovih postavki s obzirom na stvarne poznate podatke i na novonastalu situaciju.

 
 
STRATEGIJA I PROGRAM PROSTORNOG URE?ENJA DRŽAVE
 

Osnovno načelo koje proizlazi iz Strategije, odnosno iz Programa prostornog uređenja Države je postizanje održivog (trajnog) razvoja koji treba planirati u granicama prihvatljivog opterećenja prostora, uz pažljivo korištenje prirodnih resursa, kako bi se isti sačuvali za buduće generacije. Globalni prioriteti predviđeni Programom prostornog uređenja Republike Hrvatske odnose se na :

- poboljšanje učinkovitosti korištenja već angažiranog prostora,

- iskorištenje raspoloživih potencijala, prvenstveno na lokacijama i kapacitetima koji mogu bez većih ulaganja dati brze, kvalitetne i višeznačne učinke,

- stvaranje kvalitativnih pretpostavki za poboljšanje uvjeta života,

- saniranje kritičnih mjesta ugrožavanja prostora i okoliša,

- otklanjanje nedostataka i poboljšavanje postojećih infrastrukturnih sustava.

 

Kod izrade PPUO Ljubešćica uvažavale su se slijedeće preporuke za pojedine razvojne segmente:

 

Stanovništvo, naselja, građevinska područja

 

- potrebno je planirati ravnomjerniji razmještaj stanovništva, spriječiti prevelike koncentracije,

- u sustavu središnjih naselja poticati razvoj srednjih i manjih razvojnih središta u lokalna žarišta razvoja uz potrebnu preobrazbu funkcija u skladu s ponudom i mogućnostima,

- uspostaviti optimalan stupanj urbanizacije koji osigurava poboljšanje uvjeta života,

- obnoviti ruralna područja gdje za to postoje objektivne potrebe i mogućnosti, uključujući u to stvarno poboljšanje standarda i kvalitetu življenja,

- preispitati održivost dosadašnjih demografskih projekcija i prognoza,

- odrediti daljnje pravce preobrazbe prijelaznog gradsko-seoskog područja uz rekonstrukciju infrastrukture i decentralizaciju gospodarskih struktura, namjene za koje treba osigurati prostorne uvjete,

 

- preispitati postojeće granice građ. područja, spriječiti svako daljnje neopravdano širenje građevinskih područja naselja, stimulirati optimalno korištenje postojećeg građ. područja na nedovoljno ili neracionalno izgrađenim dijelovima naselja (interpolacijom ili dogradnjom i nadogradnjom),

- izvršiti smanjivanje građ. područja na dimenzije primjerene potrebama i (ili) preoblikovanje u cilju zaštite visokovrijednog poljoprivrednog zemljišta,

- za novu stambenu gradnju (koja je u naseljima prostorno najzastupljenija) i drugu gradnju, prioritetno treba koristiti dijelove građevinskih područja naselja koja su već opremljena komunalnom infrastrukturom.

Društvena infrastruktura

Radi postizanja većeg stupnja homogenizacije prostora potreban je ekonomičniji i racionalniji razvitak, dimenzioniranje, razmještaj i strukturiranje ovih središnjih uslužnih funkcija infrastrukture.

Komunalni infrastrukturni sustavi
 

Općenito se kao strateško opredjeljenje postavlja potreba za svekolikim unapređenjem prometnih sustava, uz obvezu objedinjavanja infrastrukturnih pravaca u zajedničke prostorne koridore u svrhu maksimalnog očuvanja prostora.

 
PROMETNI SUSTAV
Cestovni promet

- prioritetna je obveza dovršenja izgradnje autoceste Goričan - Zagreb - Rijeka

Telekomunikacijski promet

- unapređenje postojeće telekomunikacijske mreže kroz povećanje i modernizaciju postojećih kapaciteta u skladu s novim tehnologijama

- izgraditi preostalu mrežu odašiljača u svrhu poboljšanja čujnosti na čitavom području

 
ENERGETSKI SUSTAV

- zadržavanje postojećih lokacija energetskih objekata kao osnova za širenje i daljnji razvitak – poboljšanje učinkovitosti postojećeg sustava

- stvaranje uvjeta za korištenje dopunskih izvora na općinskoj razini, pri čemu se potencira izgradnja malih postrojenja za lokalne potrebe

- provođenje mjera štednje, smanjenje gubitaka u sustavu, racionalizacija

VODNOGOSPODARSKI SUSTAV

- potrebno je na lokalnoj i županijskoj razini posvetiti pažnju zaštitnim zonama izvorišta provođenjem osnovnih mjera i radova na zaštiti voda od zagađenja, ali i utvrđivanjem učinkovitosti zaštite (Dugoročni program vodoopskrbe),

- potrebno je uklanjati izvore ili uzroke zagađivanja voda, spriječiti nastajanje zagađenja na postojećim i potencijalnim izvorištima, definirati zone sanitarne zaštite, te težiti centralnim uređajima za zajedničko pročišćavanje voda, a tamo gdje nema opravdanja za istima inicirati individualne uređaje.

 
Gospodarske djelatnosti u prostoru
 
Šumarstvo

- potrebno je napredno i potrajno gospodariti šumama, te koristiti šume i šumska zemljišta na način i u takvoj mjeri da se osigura postojanost ekosustava, održava biološka raznolikost, produktivnost, sposobnost obnavljanja, vitalnost i potencijal

- potrebno je održati postojeće šume očuvanjem i pravilnim gospodarenjem, a svaku uništenu šumsku površinu obnoviti pošumljavanjem

- potencirati zaštitnu ulogu šuma,

- pravilno razlučivati gospodarske, ekološke i socijalne funkcije šuma na lokalnoj i globalnoj razini, te ih ne prenamjenjivati

- poticati razvoj urbanog šumarstva (npr. ozelenjavanje rubnih dijelova naselja, zona sporta i rekreacije, zona industrije)

 
Poljodjelstvo

- potrebno je izvršiti transformacije u pravcu razvoja suvremenog, konkurentnog i ekološki čistog poljodjelstva

- u svrhu zaštite i očuvanja poljodjelskog resursa potrebno je u dokumente prostornog uređenja uključiti racionalno korištenje poljoprivrednog zemljišta, te smanjenje korištenja kvalitetnog zemljišta za nepoljodjelske svrhe

- u svrhu razvoja poljodjelstva kao gospodarske komponente, potrebno je zaustaviti degradaciju malih seoskih gospodarstava, poticati povećanje zemljišnog posjeda, te započeti s iskorištenjem do sada neobrađenih ili zapuštenih poljodjelskih površina

 
Industrija

- potrebno je potencirati one industrijske grane koje imaju komparativne prednosti, tj. one za koje postoje prirodni resursi, radna snaga, tržište, kapital i tradicija

- izvršiti izmještanje pogona iz gradova u adekvatne ili primjerenije prostore (decentralizacija, disperzija manjih jedinica u okolna naselja)

- odrediti veličinu i tip jedinica koje se mogu locirati unutar mješovite namjene, te one koje se mogu locirati samo u gospodarskim zonama

- voditi brigu o zaštiti okoliša i unapređenju stanja okoliša

Rudarstvo

- svaku eksploataciju treba pripremiti u skladu sa zakonima i propisima, osobito s gledišta zaštite okoliša

- nužno je najstrožim mjerama spriječiti nekontroliranu i nelegalnu eksploataciju

- eksploatacija građevinskog kamena ima velik gospodarski značaj zbog velike potrošnje (aktuelna izgradnja autoceste)

- svaki plan-projekt eksploatacije mora sadržavati komponentu sanacije tijekom radova, a osobito uređenje prostora nakon završetka eksploatacije

 
Turizam

- razvijati kontinentalni turizam temeljen na prirodnim uvjetima: šume, vodotoci, graditeljska baština, lovna/ribolovna područja

- šport i rekreaciju uključiti u turističku ponudu

- poljoprivrednu proizvodnju i tradicijske običaje uključiti u ponudu

- izgradnju novih objekata ne izvoditi na atraktivnim lokacijama, već tamo gdje je potrebna sanacija terena

 

Zaštita posebnih vrijednosti prostora i okoliša

ZAŠTITA OKOLIŠA

- potrebno je sačuvati i unaprijediti postojeću kvalitetu okoliša i otkloniti uzroke zagađenja

- treba uspostaviti integralni pristup gospodarenju većim cjelinama očuvane prirode (šumski predjeli, rijeke s pritocima)

- korisnike trasa infrastrukture treba usmjeravati u zajedničke koridore, vodeći računa o identitetu i vrijednostima krajobraza

- kao predplanske aktivnosti potrebno je utvrditi:

*stupanj očuvanosti prostora,

*opremljenost tehničkom infrastrukturom i nedostatke,

*prirodne i stvorene vrijednosti koje treba zaštititi,

*propise, sporazume i konvencije koje vrijede za određeno područje i resurse

- treba riješiti zbrinjavanje komunalnog otpada na lokalnoj razini na načelima granskog i teritorijalnog pristupa

 
PRIRODNA BAŠTINA

- potrebno je zaštiti pojedine vrijedne predjele/lokalitete i prepoznati nove

- evidentiranu baštinu vrednovati i zaštititi prema Zakonu o zaštiti prirode

 
GRADITELJSKA BAŠTINA

- potrebno je očuvanje i/ili uspostavljanje uravnoteženog odnosa izvorne povijesne graditeljske baštine i suvremenih graditeljskih pojava u urbanim i ruralnim cjelinama

- poticati istraživanja, te stručne i znanstvene obrade područja značajnih povijesnih cjelina

KRAJOBRAZ

- krajobrazno planiranje i planiranje uređenja seoskih područja mora dobiti izjednačeni status s urbanističkim planiranjem

- potrebno je uspostaviti sustav zaštite krajobraza koji bi bio povezan s procesima planiranja razvitka pri izradi dokumenata prostornog uređenja.

 
 

PROSTORNI PLAN VARAŽDINSKE ŽUPANIJE (PPŽ)

planski pokazatelji koji se odnose na prostor i situaciju u Općini Ljubešćica:

Stanovništvo, naselja, žarišta razvoja

PPŽ konstatira da je prostorni razmještaj gradova i važnijih naselja - nositelja razvitka, u Županiji povoljan, te da će s obzirom na globalna planska opredjeljenja biti nužne poticajne mjere za osnaživanje mreže srednjih i malih gradova i važnijih naselja - nositelja lokalnog razvoja.

PPŽ dijeli naselja na:

- grupu naselja s više od 1.000 stanovnika koja tvore osnovnu demografsku i razvojnu mrežu Županije. (U Općini Ljubešćica to je naselje Ljubešćica.)

- grupu naselja s 500-1.000 stanovnika (61 naselje u Županiji), koja vrlo dobro nadopunjavaju mrežu osnovnih naselja. (U Općini Ljubešćica takvih naselja nema.)

- grupu naselja s 200-500 stanovnika (Kapela Kalnička), te na

- naselja s manje od 200 stanovnika, u koja spadaju sva ostala naselja u Općini.

 

PPŽ smatra da je kroz općinski plan potrebno objektivno valorizirati i racionalizirati postojeći rezervat građevinskih područja naselja do 500 stanovnika, te da se u pravilu ne dozvoli njegovo proširenje.

 

PPŽ-om su definirana četiri osnovna tipa žarišta (Z1 - Z4) u Županiji. U definiranju žarišta polazilo se od teritorijalnog principa, tj. svako žarište i podžarište formira se unutar granica pojedine teritorijalne jedinice (grada/općine), jer se procjenjuje da ih osim teritorijalno-političkog ustroja na toj osnovi vežu i zajednički gospodarski i drugi interesi.

Na području Općine Ljubešćica od osnovnih tipova žarišta nalazi se samo žarište tipa Z4 – s centralnim naseljem Ljubešćica (jedno od 22 žarišta tipa Z4, koja su ujedno općinska središta). Radijus gravitacije za ova žarišta iznosi 2,5 km, broj stanovnika je 1-5.000.

 

Žarište razvoja “Ljubešćica” obuhvaća 3 naselja (Ljubešćicu, Kapelu Kalničku i Rakovec) s 1.733 stanovnika.

 

Prema PPŽ-u u naseljima s manje od 200 stanovnika koja nisu ušla u gravitacijsko područje nijednog žarišta razvoja nije moguće identificirati javni interes, te njihov razvoj ovisi uglavnom o autonomnoj motivaciji i interesu lokalnih i privatnih aktera. U Općini Ljubešćica to su naselja Ljubelj i Ljubelj Kalnički (u Županiji ih je oko četrdesetak).

 
 
Gospodarske djelatnosti

Planska određenja PPŽ-a temelje se na relativnoj razvijenosti i afirmaciji postojeće industrije koju treba osuvremeniti. Izgradnja odgovarajućih novih kapaciteta je dozvoljena ukoliko postoji ekonomsko opravdanje prema općim ekonomskim i financijskim kriterijima, uključujući socijalne zahtjeve, te uz aktivnu podršku regionalne politike i mobilizaciju vlastitih izvora.

Na području Varaždinske županije (i Općine Ljubešćica) postoji značajan potencijal za razvoj obrtništva i poduzetništva što će omogućiti brži gospodarski razvoj, veće zapošljavanje i viši oblik zadovoljenja potreba u proizvodnoj kooperaciji i potrebama stanovništva.

“Slijedom toga za očekivati je pojačani interes za osiguranje prostora za razvoj obrtništva, malog i srednjeg poduzetništva. Poglavito neka općinska središta (u koja spada i Ljubešćica) pokazuju interes za formiranjem poduzetničkih zona kakve u dosadašnjoj planskoj dokumentaciji u tim naseljima nisu postojale. Ovaj interes potrebno je realno i objektivno procijeniti i programski valorizirati, te odgovarajuće prostorno osmisliti u općinskim prostornim planovima.”

Na području Županije eksploatiraju se nemetalne mineralne sirovine koje se koriste u građevinarstvu i graditeljstvu (na području Općine – kamen). S obzirom na rasprostranjenost sirovinskog potencijala i zahtjeva za sve većim količinama mineralnih sirovina, potrebno je izraditi katastar rudnog blaga (količina, kvaliteta, namjena), nakon čega bi uslijedila valorizacija. Potrebno je proučiti odnos između mineralnih sirovina i rudarskih aktivnosti prema ostalim djelatnostima i interesima (zaštita prirode i okoliša).

 

Apsolutnu prednost pred ostalim prirodnim resursima ima pitka voda. (Postojeće rezerve na području Općine Ljubešćica su od lokalnog značaja.)

 

Razvoj poljoprivrede na području Varaždinske županije i Općine u cjelini ima povoljne uvjete, ali je nužno uvažavati i neka ograničenja koja su uvjetovana usitnjenošću posjeda i zaštitom vodonosnika podzemne pitke vode.

Šumski fond: U narednom razdoblju ne mogu se očekivati znatnije promjene u ukupnoj površini, naročito ne povećanje. Važno je napomenuti da su državne šume najbolje kvalitete, jer se u njima gospodari po principima šumarske struke (mogućnost ulaganja u obnovu, biološka reprodukcija). Za privatne šume potrebno je također osigurati uvjete stručnog gospodarenja (izrada programa, smjernica i osnova gospodarenja za privatne šume).

 

Raspoloživi prirodni resursi, kulturno-povijesno nasljeđe, blizina emitivnih turističkih centara (Varaždin, Varaždinske Toplice), te izgrađena infrastruktura upućuju na zaključak da postoje mogućnosti razvitka turizma (seoskog, izletničkog, lovnog i drugih oblika turističke potrošnje) na ovom području.

Društvena infrastruktura
 

Sustav društvenih djelatnosti će se nadograđivati, te funkcionalno i strukturno profilirati sukladno potrebama nove etape razvitka Države (što će se reflektirati na Županije, odnosno Općine) s više uključivanja tržišne logike i ponašanja, ali pri tome treba voditi računa o činjenici da u domeni društvenih djelatnosti i društvenog standarda elementi tržišta uvažavaju socijalnu komponentu.

Komunalna infrastruktura

U dijelu prometne infrastrukture PPŽ postavlja dva strateška cilja:

- ubrzano dovršenje izgradnje i stavljanje u prometnu funkciju autoceste Mađarska - Goričan - Varaždin - Zagreb – Rijeka,

- realizacija Podravske brze ceste: Slovenija - Varaždin - Koprivnica - Osijek - Istočna Europa.

Za Općinu Ljubešćica osobito je važna izgradnja autoceste koja prolazi i njenim područjem, te time osigurava Općini kvalitetnu prometnu povezanost.

Do realizacije ovih kapitalnih cestovnih pravaca kroz područje Županije nužno je podizati kvalitetu i unapređivati prometno-tehničke i sigurnosne elemente na uspostavljenoj mreži državnih cesta.

 

PPŽ konstatira da je stanje poštanske infrastrukture i organizacija poštanske mreže u Županiji vrlo dobra. Pokrivenost područja poštanskim uredima je zadovoljavajuća, iako je nešto niža od republičkog prosjeka.

 

Telekomunikacijski infrastrukturni sustav je unazad desetak godina doživio velik napredak, te će daljnji razvoj telekomunikacija donijeti nove kvalitativno - kvantitativne promjene koje treba pratiti.

 

Strateški interes Županije je primjena energenata koji su ekonomski i ekološki najprihvatljiviji za njezino gusto naseljeno, ali prirodnim datostima bogato i vrijedno područje. U tom pogledu opskrba plinom ima prioritetno značenje.

Osnovu za daljnje i cjelovito rješenje opskrbe plinom cijelog područja Županije. predstavlja "Studija opskrbe prirodnim plinom Županije varaždinske".

 

Sustav opskrbe električnom energijom na razini PPŽ-a obuhvaća proizvodna postrojenja, prijenosna i transformatorska postrojenja od 110 kV na više. Takvih postrojenja na podučju Općine nema.

Vodnogospodarski sustav (korištenje voda, uređenje režima voda i zaštita voda od zagađivanja) na prostoru Varaždinske županije u velikoj mjeri diktira uvjete pod kojima se prostor koristi ili se namjerava koristiti, te tu u punom smislu riječi dolazi do izražaja pojam "održivog razvoja".

Zbog zaštite vodonosnika podzemne pitke vode (vodonosnici na području Općine Ljubešćica su od lokalnog značaja) treba definirati način korištenja i gospodarenja tim prostorom. U cilju osiguranja zdrave pitke vode za vodoopskrbu, potrebno je voditi stalnu brigu o kvaliteti te vode i djelovati u smjeru njene zaštite i poboljšanja njene kvalitete, te istraživati, osiguravati i štititi ležišta i izvorišta kvalitetne pitke vode za koja se procijeni da su potrebna i eksploatacijski isplativa za vodoopskrbu.

 

Smanjenje količina otpada i njegovo organizirano i kontrolirano zbrinjavanje, mora postati neodgodiva zadaća cijele Županije i svake jedinice lokalne samouprave.

PPŽ-om se ukazuje na svrhovitost, gospodarsku i ekološku opravdanost opredjeljenja koje teži uspostavi koncepta zajedničkog zbrinjavanja otpada za sve gradove i općine. Sukladno zakonskoj regulativi taj koncept morao bi sadržavati odgovarajuće više oblike obrađivanja otpada i tek nakon toga odlaganje otpada koji se ne može iskoristiti.

Posebnim studijama obrađeno je i predloženo nekoliko lokacija za deponiju. Jedna od tih lokacija je i na području Općine Ljubešćica – “Pod Žulincem”.

Općine i gradovi moraju riješiti nezadovoljavajuće stanje na svom području. Sadašnje deponije su lokacije koje ne zadovoljavaju kriterije da budu sanitarna odlagališta. Do iznalaženja konačnog rješenja to mogu biti prikupljališta isključivo korisnog (oporabivog) otpada.

 
Prirodna i kulturna baština
 

Osim Zakonom zaštićenog krajolika užeg područja Kalnika, kao značajne prirodne vrijednosti unutar Općine Ljubešćica PPŽ predlaže zaštititi u kategoriji zaštićenog krajolika i šire područje Kalnika, zatim stijene i pećinu Kamenac kao geomorfološki spomenik prirode, a lokaciju na grebenu Kalnika kao botanički spomenik prirode. U kategoriji posebni rezervat šumske vegetacije PPŽ-om se predlaže zaštititi autohtonu vegetaciju na strmim obroncima stjenovitih grebena Kalnika.

Od graditeljske baštine koju navodi PPŽ na području Općine se nabrajaju samo evidentirana kulturna dobra (nema zaštićenih kulturnih dobara). No, kao i šire, tako i za područje Općine postoji potreba revalorizacije kulturnih dobara, tj. na razini države treba utvrditi jedinstvene kriterije kategorizacije, te provesti reviziju popisa.

PPŽ konstatira da su urbane povijesne cjeline uglavnom zadržale svoja obilježja, dok se kroz proces preobrazbi koji je zahvatio ruralne prostore nepovratno gubi tradicijski oblik građenja. Stoga je potrebno nastojati da ruralne cjeline i predjeli zadrže svoj identitet i izvorna obilježja, što se odnosi i na prostor Općine Ljubešćica.

Sprječavanje nepovoljnog utjecaja na okoliš sadržano je u svim dijelovima PPŽ-a, tj. čitav dokument je prožet brigom o okolišu i smanjivanjem (otklanjanjem) postojećih, odnosno sprječavanjem budućih nepovoljnih utjecaja na okoliš.

 

U procesu izrade PPŽ-a procijenjeno je da na području Varaždinske županije, (a odnosi se i na Općinu Ljubešćica) posebnu brigu i pozornost zahtjevaju područja vodonosnika, vodotoci, šume i kvalitetno tlo, te da je potrebno poduzimati mjere i aktivnosti za zaštitu zraka, zaštitu od buke, zaštitu ostale prirodne i graditeljske baštine, krajobraza, biljnog i životinjskog svijeta.

Kriteriji za građenje izvan građevinskog područja

Temeljno opredjeljenje planskih postavki PPŽ-a je da se značajnije ne mijenja bilanca osnovnih kategorija korištenja prostora, posebno ne na štetu prirodnih resursa od osobitog značenja i vrijednosti, nego da se poboljšavaju kvalitativne značajke i racionalno koristi već angažirani prostor.

Prostor za rad i stanovanje, te druge funkcije za zadovoljenje potreba ljudi - prioritetno je prostor građevinskog područja, dok je prostor izvan građevinskog područja, prioritetno prostor poljodjelstva, šumarstva i vodnog gospodarstva.

Kriteriji za građenje izvan građevinskog područja određuju se prvenstveno u odnosu na temeljnu namjenu i zaštitu prostora (šume, poljoprivredno zemljište, krajolik, zaštićeno ili posebno vrijedno područje, vodonosnik, vodne površine i sl.).

Detaljni uvjeti za izgradnju pojedinih vrsta objekata izvan građevinskih područja utvrđuju se prostornim planom uređenja općine na temelju smjernica iz PPŽ-a.

To osobito vrijedi za ruralno područje koje nije u PPŽ-u detaljnije analizirano (tipološki, oblikovno, ambijentalno, tradicijski, problemski i sl.), niti su u tom dijelu konkretnije definirani uvjeti izgradnje i oblikovanja. Stoga na razini općinskog plana treba definirati ključne odrednice za oblikovanje i ambijentalno uklapanje izgrađenih struktura.

Što se tiče izgradnje objekata kapitalne infrastrukture konstatirano je da su osnovni energetski koridori (temeljna prometna mreža, mreža dalekovoda magistralnih plinovoda) u osnovi uspostavljeni u prostoru Županije. To znači da se za povećanje kapaciteta u pravilu ne treba tražiti nove prostore, već se oni mogu rješavati u okviru postojećih infrastrukturnih koridora.

 

Važnije obveze iz provedbenih odredaba PPŽ-a:

· Potrebno je definirati detaljnije razgraničenje pojedinih namjena i kategorija, režima korištenja i uređenja.

 

· U odnosu na osjetljivost prostora, njegovu podobnost i prihvatnost za određene aktivnosti glede prirodnih obilježja i sustava treba pri planiranju zahvata u prostoru voditi računa o razinama dopustivosti gradnje koje definira PPŽ.

· Industrijski sadržaji, zone malog gospodarstva i poduzetništva, te obrtničke djelatnosti, smještavaju se u naselja, a prvenstveno treba težiti boljem iskorištenju i popunjavanju postojećih industrijskih i drugih zona namijenjenih ovim djelatnostima.

 

· Potrebno je poticati razvoj malog i srednjeg gospodarstva, poduzetništva i obrtništva, posebice u općinskim središtima i naseljima s više od 1.000 stanovnika, s ciljem da ta naselja unapređuju svoja razvojna i urbana obilježja i ostvare svoje planirano mjesto i ulogu u mreži naselja i mreži žarišta i podžarišta razvitka u prostoru.

 
 

· Planiranje novih radnih zona treba temeljiti na realnom programu i analizi isplativosti u odnosu na troškove pripreme, opremanja i uređenja zemljišta.

 

· Postojeća eksploatacijska polja moguće je koristiti (proširivati) uz uvjete propisane zakonom, a dijelove i cjeline koji se napuštaju i zatvaraju potrebno je sanirati, revitalizirati ili prenamijeniti u skladu s izrađenom dokumentacijom na načelima zaštite okoliša.

 

· U PPUO-u treba definirati kriterije za izgradnju stambenih i gospodarskih građevina za vlastite potrebe i potrebe seoskog turizma izvan naselja, sve u funkciji obavljanja poljoprivrednih djelatnosti, uvažavajući težnju prema okrupnjavanju zemljišta u cilju zaštite prostora i sprječavanja neprimjerene izgradnje izvan naselja.

 

· PPUO-om se utvrđuju minimalne udaljenosti od naselja za građevine (farme) za intenzivnu stočarsku i peradarsku proizvodnju koje mogu biti veće ili manje od navedenih u PPŽ-u (što zahtjeva obrazloženje u planu), ali se preporučuje da ne budu manje od navedenih.

 

· Poljoprivredna proizvodnja i uzgoj stoke u seoskom domaćinstvu za individualne potrebe, te izgradnja na površinama manjim od preporučenih za voćnjake, vinograde, povrtnjake, cvijetnjake i slično, može se planirati unutar naselja u skladu s odredbama koje treba definirati PPUO.

 

· Šumarstvo kao gospodarska djelatnost ima posebno značenje radi očuvanja i pojačane zaštite šumskog fonda, tj. razvoj šumarstva kao gospodarske djelatnosti potrebno je temeljiti na načelu održivog gospodarenja.

 

· PPUO-om je potrebno analizirati i u skladu s potrebama i mogućnostima odgovarajuće dimenzionirati prostore za razvitak sustava društvene infrastrukture i građevina u kojima su smješteni pojedini sadržaji, a nalaze se unutar naselja u odgovarajućoj zoni namjene.

 

· PPUOtrebauvažiti i primijeniti osnovne preporuke za određivanje i oblikovanje naselja (prostor za razvoj naselja) koje određuje PPŽ, ali selektivno i u funkciji optimizacije odnosa razvoj naselja - zaštita prostora.

 

· Uz kvalitetnu procjenu i provjeru na terenu, te što racionalnije korištenje postojećeg izgrađenog (zaposjednutog) područja treba se voditi temeljnim polazištima koja PPŽ određuje za pojedine grupe naselja:

a) za naselja s preko 1.000 stanovnika se procjenjuje opravdanim planirati prostor za razvoj,

b) za naselja od 500 do 1.000 stanovnika je moguće osigurati prostor za razvoj uz prethodnu provjeru kriterija iz Plana ,

c) za naselja do 500 stanovnika u pravilu nije opravdano planirati prostore za širenje. Nužna i opravdana proširenja potrebno je posebno obrazložiti.

Unutar naselja, svrhovito je planirati i prikazati osnovne funkcije, namjene i režime korištenja prostora.

 

· Do izrade detaljnije dokumentacije potrebno je u PPUO-u planirati prostorne rezervate za prolaz prometnih pravaca prema planiranim trasama u PPŽ-u. Širine koridora državnih, županijskih i lokalnih cesta izvan naselja u pravilu se ne povećavaju u odnosu na postojeće, a potrebna proširenja i prostorne rezervate unutar naselja treba utvrditi PPUO-om.

 

· Prirodne vodne krajolike i vodne ekosustave potrebno je sačuvati u najvećoj mogućoj mjeri kao izuzetno vrijedne i kao nositelje identiteta i prepoznatljivosti.

 

· Identitet ruralnog krajolika potrebno je očuvati na način da se zadrži prepoznatljiva slika sela i zaselaka koji se prepliću i stapaju s prirodnom pozadinom.

 

· U PPUO-u potrebno je uvažavati, vrednovati i sačuvati strukturne značajke prostora (unutrašnja raščlanjenost, raznolikost, komplementarnost, fizionomija, identitet, ambijentalne značajke, tradicijski čimbenici) na način da se primjene oni modeli prostornih struktura koji neće narušiti, već naglasiti temeljne vrijednosti i osobitosti područja.

 

· U PPUO-u je potrebno usvojiti konačnu ocjenu o razini zaštite dijelova prirode, odnosno za područja definirana kao osobito vrijedan krajobraz.

· Očuvanje, revitalizaciju i afirmaciju kulturno-povijesnog nasljeđa treba definirati u PPUO.

 

· Posebno se sugerira općinama da iskoriste zakonsku mogućnost izrade programa zaštite okoliša za pojedina uža područja (s obzirom na resurse, značajke i posebnosti dotične sredine).

 
 


OCJENA POSTOJEĆIH PROSTORNIH PLANOVA

Prostorni plan Varaždinske županije je novi dokument, pa će se njegove planske postavke moći ocjenjivati tek po isteku određenog vremena.

 
PROSTORNI PLAN (bivše) OPĆINE NOVI MAROF
 

Za područje Općine Ljubešćica je do izrade ovog Plana važio Prostorni plan (bivše) Općine Novi Marof koji je 1983. godine izradio "PLAN" APZ Zagreb u suradnji s Institutom za prometne znanosti Zagreb, Geografskim odjelom Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu, Republičkim zavodom za zaštitu prirode u Zagrebu i Institutom za povijest umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu. Odluka o donošenju ovog Plana je objavljena 1985. godine u "Službenim novinama Varaždin" br. 3/85., a izmjene i dopune u "Službenom vjesniku Općine Novi Marof" br. 10/89. i 2/93., te u "Službenom vjesniku Županije varaždinske" br. 18/96.

 

Navedena prostorno-planska dokumentacija kao podloga za razvoj i gospodarenje prostorom temelji se na razvojnim planovima i shvaćanjima iz 80-ih godina s vremenskim obuhvatom uglavnom do 2000. godine.

 

Predviđen razvoj prostora usmjeravan je na takav način da grad Novi Marof dobije najveći značaj, dok su danas, s obzirom na novo teritorijalno političko ustrojstvo i okruženje, i neka druga naselja dobila odgovarajući značaj time što su postala sjedišta novih općina.

 

Primjenjujući planove u duhu današnjeg vremena i aktualnih trendova, može se reći da su neki od planskih elemenata podcijenjeni ili precijenjeni, ali isto tako da su pojedine koncepcijske postavke i danas aktualne, te da takve ne treba zanemariti već im dati jače naglaske u dinamici realizacije.

 

Osvrt na projekcije kretanja stanovništva i razvoj naselja

Demografska kretanja i procesi uvijek su bili među najvažnijim komponentama u planskim promišljanjima, pa je i ovaj prostorni plan analizirao tu problematiku na promatranom prostoru i dao odgovarajuće projekcije.

Temeljne karakteristike su slijedeće: Područje bivše Općine Novi Marof (unutar koje se većim dijelom nalazi i današnja Općina Ljubešćica) prati nepovoljna demografska situacija. Znatna stopa porasta stanovnika planira se samo za naselje Novi Marof, dok se manji porast broja stanovnika do 2000. g. planira još u Varaždinskim Toplicama i u Ljubešćici.

Prostornim planom bivše Općine Novi Marof naselje Ljubešćica je prepoznato kao jedan od 6 lokalnih centara razvoja, zajedno s naseljima Varaždinske Toplice, Podrute, Visoko, Breznički Hum i Bisag, a koja (izuzev Varaždinskih Toplica) spadaju u naselja nepotpunih centralnih sadržaja s obzirom na to da bi trebala preuzeti važnu ulogu osnovnih ekonomsko-razvojnih jezgri.

Uz svako od ovih centara definirano je gravitacijsko područje. Gravitacijsko područje naselja Ljubešćica broji 5 naselja (teritorij današnje Općine, ali bez Ljublja Kalničkog, a sa Ćurilovcem).

 

Ovim se planom predvidio određeni pad broja stanovnika u gravitacijskom području naselja Ljubešćica s 2.471 stanovnika u 1971. g., na 2.100 stanovnika u 2000. godini.

Ova predviđanja su se nažalost i obistinila, tj. rezultati najnovijeg popisa govore u prilog još većem padu broja stanovnika.

U skladu s tim ni predviđeni porast broja stanovnika za naselje Ljubešćicu od 1.454 st. u 1971. g., na 1600 st. u 2000. godini se nije realizirao, jer ovo naselje danas (prema podacima popisa iz 2001.) ima svega 1.300 stanovnika.

 

Bez obzira na prisutan proces deagrarizacije i industrijalizacije, udio poljoprivrednog stanovništva u ukupnom stanovništvu bivše općine Novi Marof je bio dosta visok (1978.g. preko 51%), no on se do danas znatno smanjio, ispod stopa planiranih ovim planom.

 

Ocjena oblikovanja i namjene građevinskih područja

 

Globalno bi se moglo naglasiti da je uočen nesrazmjer između planiranog razvoja sustava naselja, demografskih kretanja i vezano uz to planiranog građevinskog zemljišta.

Dinamika pretpostavljene buduće izgradnje (uglavnom stambene) ovim planom precijenjena je i to na cjelokupnom području obuhvata, pa tako i za područje Općine Ljubešćica.

Tablica 13

 
NASELJE

površina (ha) prema PPbO N. Marof

zaposjednuto (ha) %
1.
Kapela Kalnička
37,4
13,8
37
2.
Rakovec
36,6
13,2
36
3.
Ljubelj
14,2
6,6
46
4.
Ljubešćica
237,2
109,8
46
 
“Centar”
“Ivanovo polje”
“Radan – Pri melinu”
“Javorni v – Peskovec”
“Križevačka ulica”
79,2
54,9
45,2
47,5
10,4
30,7
30,4
24,1
21,6
3,0
 
5.
Ljubelj Kalnički*
*39,6
7,4
19
UKUPNO
365,0
150,8
41

*Površina građevinskog područja Ljublja Kalničkog je definirana u Prostornom

planu bivše općine Križevec, na topografskim podlogama i sastoji se od 27 manjih

građevinskih područja. *39,6 ha je aproksimirana površina.

Na prostoru Općine Ljubešćica zaposjednutost postojećeg građevinskog područja se kreće od 19-46 %. Prosječna zaposjednutost građevinskog zemljišta je 41%. Kapacitet do popunjenja je dovoljan za više od 6.000 stanovnika, što je tri puta više od postojećeg broja stanovnika.

Proizlazi da je postojeća građevinska područja obavezno potrebno smanjiti, te da dijelu do danas neizgrađenog zemljišta treba vratiti poljoprivrednu namjenu.

 
Komunalna infrastruktura
 

U postojećoj prostorno-planskoj dokumentaciji značajne su slijedeće konstatacije koje se globalno odnose na cjelokupni prostor bivše općine Novi Marof, pa tako mogu direktno ili indirektno imati značaj i na prostor današnje Općine Ljubešćica:

- Novomarofska regija ima značajan geoprometni položaj jer se nalazi na važnom prometnom pravacu u transverzalnom smjeru (centralna Europa - sjeverni Jadran), koji je ujedno i glavna okosnica razvoja, te je u tom kontekstu naglašena važnost odabira pravca buduće autoceste preko ovog područja.

- Važni longitudinalni prometni pravci prolaze nešto sjevernije od granica bivše općine Novi Marof (Podravska magistrala i željeznica), i lako su dostupni.

- Od ostalih infrastrukturnih kapaciteta naglašen je razvoj magistralnog plinovoda, sustav dalekovoda, te razvoj integralnog sustava regionalnog vodovoda Varaždin (planirani magistralni vod Varaždinske Toplice - Ljubeščica - Novi Marof).

- Ovaj plan opširno obrađuje temu telekomunikacija. No zbog vrlo brzog razvoja tehnologije materijala i tehnike koja se koristi u telekomunikacijama, te zbog reorganizacija poduzeća koja se bave telekomunikacijama većina navedenog u tom planu ne može se uzeti u obzir prilikom izrade novih planova.

- Za cijelo šire područje naglašen je hidroenergetski potencijal vezan uz rijeku Dravu, kao i potencijal pitke vode, te termalnih izvora, što i na promatranom području ima svoje refleksije, odnosno neposredne vrijednosti u valorizaciji izvora pitke vode.

Ocjena ostalih važnijih postavki

Svojim zemljopisnim položajem između Hrvatskog primorja i srednje Europe, Novomarofska regija leži na glavnom infrastrukturnom pravcu i ima uvjete za daljnji razvoj industrijskih kapaciteta, a u okruženju velikih centara uklopiti će se u svojevrsni proizvodno-prometni i turistički aglomeracijski sustav od posebnog značaja za srednju Europu.

Planom je predviđen dinamičniji gospodarski razvoj baziran na postojećim resursima. Težište je stavljeno na intenziviranje poljoprivredne proizvodnje i korištenje sirovina za proizvodnju građevinskog materijala. Intenziviranje poljoprivredne proizvodnje u suprotnosti je s predimenzioniranim građevinskim područjima koja često zaposjedaju najkvalitetnije poljoprivredne površine.

Šume predstavljaju važan prirodni resurs novomarofske regije (a osobito Općine Ljubešćica), a predstavljaju i veliku ekonomsku vrijednost.

Planskom dokumentacijom uglavnom je ispravno usmjeravana izgradnja i uređenje prostora s obzirom na spomenike kulture (kulturna dobra), međutim te postavke se nisu provodile na zadovoljavajući način.

Iako u dotadašnjem razvoju nije došlo do znatnijeg narušavanja ekosistema i životne okoline čovjeka, ustanovljeno je da određeni problemi mogu proizaći zbog realizacije većih zahvata u prostoru ukoliko se pravovremeno ne sagledaju moguće nepovoljne posljedice.

U najnovijim Izmjenama i dopunama Prostornog plana bivše Općine Novi Marof iz 1996. g. na Općinu Ljubešćica odnose se proširenja građevinskih područja, stavljanje naglaska na zaštitu stijena i pećine Kamenac, te na određivanje lokacija za odlaganje komunalnog otpada.

Općenito, može se konstatirati da ovaj plan nije predstavljao kočnicu razvoja ovog prostora, iako je rađen u sustavu društvenog vlasništva, pa kategorija vlasništva kao jedna od osnovnih pravnih kategorija nije odgovarajuće uvažena i vrednovana.

GUP-ovi, PUP-ovi

Prostorni planovi nižeg reda (GUP-ovi, PUP-ovi, planovi uređenja manjih naselja, urbanistički projekti i sl.) za područje današnje Općine Ljubešćica ne postoje.

 
 
 

1.1.4. Ocjena stanja, mogućnosti i ograničenja razvoja u odnosu na demografske i gospodarske podatke, te prostorne pokazatelje

Demografski podaci za Općinu prema popisu 1991.i popisu 2001. g.:

 
Tablica 14
 
1991.
2001.
broj stanovnika
2.116
1.959
kretanje br. stanovnika 1981/91.g. i 1991/2001– indeks
98,3
92,6
gustoća naseljenosti (st/km2)
59,4
55,0
prosječna starost
36,9
37,7
dobna struktura stanovništva – indeks starenja
64,8
77,1
broj naselja
5
5
prosječna veličina naselja prema br. stan.
423,2
391,8
broj domaćinstava
671
640
broj domaćinstava bez poljopr. gospodarstva
118
69
broj samačkih domaćinstava
124
147
zaposleno aktivno stanovništvo*
699
*650
% zaposlenog aktivnog stanovn. u ukupnom stanovn.
33,0 %
33,2 %
broj radnih mjesta u Općini (podatak od 31.3.2000. g.)
 
155
aktivno poljoprivredno stanovništvo
144
56
uzdržavano poljoprivredno stanovništvo
44
34
ukupno poljoprivredno stanovništvo
188
90
% poljoprivrednog stanovništva u ukupnom st.
8,9 %
4,6 %

- konačni podaci iz Popisa 2001.g. dobiveni iz Odsjeka za statistiku u Varaždinskoj županiji

- *prema popisu iz 2001. u Općini ima 777 aktivnog stanovništva od čega je 650 zaposlenih

Dio navedenih prosječnih vrijednosti demografskih pokazatelja iz 1991. i 2001. g. u Općini Ljubešćica je nepovoljniji od onih u Županiji i Državi, no nizak postotak poljoprivrednog stanovništva, a prosječan postotak aktivnog stanovništva u ukupnom stanovništvu govori u prilog procesu urbanizacije i određenom društveno-gospodarskom potencijalu ovog prostora.

 
 

Unatrag deset godina demografsku sliku šireg područja, pa tako i Općine karakterizira negativni prirodni prirast stanovništva. Relativno je mali broj naselja koja bilježe porast broja stanovnika. U Općini Ljubešćica takvih naselja nema.

 

S obzirom na demografski potencijal, strukturu i razmještaj naselja, te stupanj razvijenosti komunalne i društvene infrastrukture, Općina ima zadovoljavajuće pretpostavke da uz odgovarajuću potporu s viših razina i poticajne mjere (policentrični razvoj naselja, obnova ruralnih područja) stvori dobru osnovu za budući razvoj.

 

Za daljnji razvitak gospodarstva potrebno je postojanje određenih preduvjeta koji su datost ili su stvoreni, a čine ekonomske, socijalne, prostorne i druge čimbenike.

Analiza prirodnih preduvjeta, stupnja ekonomske razvijenosti Općine, te akumulativne i reproduktivne sposobnosti ukazuju da ovo područje ima dobre uvjete za razvitak, ali će biti potrebni i dodatni impulsi razvitku s razine Županije i šire.

Osnovna orijentacija u gospodarskom razvoju je tržišno gospodarstvo i uvođenje suvremenih tehnologija, ali značajniju pozornost treba posvetiti održivom razvoju koji mora poštivati dostignuća u vrednovanju i zaštiti prostora i okoliša.

 

Kod definiranja koncepcije gospodarskog razvitka Općine u prvom redu treba uzeti u obzir njene funkcije značajne za širi prostor, tj za prostor Županije, pa čak i Republike, polazeći od prirodnih uvjeta za razvitak, a zatim treba poticati uklapanje Općine u transformacijske procese što ih donosi sadašnji i budući znanstveno-tehnički napredak, te dopuniti sadašnju strukturu gospodarstva novim djelatnostima.

 

Pretpostavke za brzi i kvalitetan napredak temelje se na:

- aktiviranju ljudskog potencijala (zadržavanje i korištenje postojećeg kadrovskog

potencijala na području Općine, uz veći angažman znanja i kreativnih sposobnosti)

- pravilnom korištenju prirodnih obilježja i zemljopisnih prednosti

- uravnoteženom razvoju već izgrađenih gospodarskih resursa uz naglasak na daljnjem

razvoju malog i srednjeg poduzetništva,

- razvoju poljoprivrede u smislu uzgoja zdrave hrane

- tržišno-ekonomskom poslovanju uz razvoj marketinga

- ulaganju u kvalitetu, inovacije i suvremenu tehnologiju

- povezivanju sa stranim partnerima.

Prostorni pokazatelji

Uz iskorištenje postojećih prednosti, očuvanje izvornih obilježja prostora spada u strategijsko opredjeljenje ove Općine.

 

Na području Općine većina građevinskog područja se formirala u nizinskom dijelu. Uz os najjačeg prometnog pravca (državnu cestu Novi Marof – Var. Toplice) građevinsko područje naselja Ljubešćica, Rakovec i Kapela Kalnička se gotovo spojilo. Ograničavajući faktor za daljnje širenje građevinskog područja ovih naselja prema sjeverozapadu je autocesta.

Širenje naselja Ljubešćica je moguće uz lokalnu cestu za Orehovec, no takvo širenje bi moglo postati aktuelno tek po izvedbi autoceste i regulaciji Bednje, tj. kad se danas vlažan teren isuši.

Povoljniji pravac za daljnje širenje naselja Ljubešćica i Kapela Kalnička je na niža pobrđa, iako je zasad postojeće građevinsko područje i više nego zadovoljavajućeg kapaciteta.

Daljnje širenje građevinskih područja naselja Rakovec, Ljubelj i Ljubelj Kalnički treba ograničiti jer postoje velike mogućnosti razvoja unutar definiranog građevinskog područja čija zaposjednutost je veoma niska.

 

Općenito unutar raspoloživog građevinskog područja svih naselja ima dovoljno prostora za razvoj. Proširenja bi se mogla opravdati samo za specifične sadržaje koje treba locirati periferno, kao što su npr. gospodarske zone.

 

Trebalo bi ovim Planom, a i u budućnosti izbjeći “spajanja” građevinskih područja kako bi se zadržali prirodni koridori koji predstavljaju moguće puteve evakuacije, sprječavanje širenja bolesti, požara i sl., te kao mogući putevi kretanja životinja i širenja vegetacije.

 
Ograničenja u razvoju vezana su i uz vodne resurse.

Na području Općine akumulirane su određene količine podzemne vode, koje nisu dovoljno istražene, ali se smatraju značajnim potencijalom u opskrbi pitkom vodom na lokalnoj razini. Podzemne vode ovog vodonosnika vrlo su slabo zaštićene od prodora zagađivanja s površine, pa u tom smislu treba osigurati veću zaštitu.

 

Vodni ekosustav rijeke Bednje, njenih pritoka i ostalih vodotoka predstavlja vrijedan prirodni potencijal jedinstvenih vrijednosti za lokalnu sredinu i šire. U cilju njihove zaštite i očuvanja moraju se postaviti određena ograničenja u širenju namjena koje ih narušavaju.

 

Urbaniziranost područja, nerješena odvodnja i mjestimično neadekvatno deponiranje raznih vrsta otpada, kao i intenzivna obrada poljoprivrednog zemljiša uz korištenje kemijskih sredstava za zaštitu i prihranjivanje, te pojava farmi, uzrok su zagađenju tla.

 

Šume koje dominiraju područjem Općine i činjenica da je velik dio njih unutar zaštićenog krajolika (zaštita u skladu sa Zakonom o zaštiti prirode) predstavljaju određena ograničenja u razvoju, ali ispravnim gospodarenjem i promišljanjem one mogu postati izvor neograničenih mogućnosti za razvoj.

Problemi vezani uz prostorne transformacije bitno utječu na neke dijelove prirode i krajobraza. Izgradnjom autoceste i drugih magistralnih infrastrukturnih vodova (plinovod), te regulacijom rijeka i potoka, kao i eksploatacijom kamena došlo je (ili će doći) do velike prostorne transformacije krajobraza i same prirode (nestajanje autohtone vegetacije i faune).

Novi i vrlo izraženi prostorni elementi (kao što je npr. autocesta) istovremeno utječu i na gospodarske, pa i na društvene osobitosti ovog područja: promjene u sustavu povezivanja i komuniciranja, promjene u funkcijama naselja, biološke i ekološke promjene, a što u najširem smislu predstavljaju nova ograničenja u prostoru.

 
 

Dječji vrtić Leptirić

Cjenici i načini naplate komunalnih usluga

ovdje

Porez na nekretnine

Porez na nekretnine

Energetska učinkovitost - obiteljske kuće

Preuzmite Ljubeški list u pdf formatu

Energetska učinkovitost - obiteljske kuće

Video reportaža o Ljubešćici

Thompson u Ljubešćici

Nagrade za najljepše uređene balkone i okućnice

Nagrade za...

Graditeljska i prirodna baština

baština

Naselje Ljubešćica

U najstarijem, centralnom dijelu naselja još je uvijek očuvana tradicijska građevna struktura, parcelacija i gradnja karakteristična za ovo naselje, što danas predstavlja veliku vrijednost >> opširnije

Komunalna i društvena infrastruktura

cesta

Prometni sustavi

Prostor Općine Ljubešćica ostvaruje vezu na prometnu mrežu Županije i Države dobro raspoređenim sustavom lokalnih cesta koje se na području naselja Ljubešćica vežu na državnu... >> opširnije

Položaj, značaj i posebnosti općine

kozarstvo


>> opširnije

DVD Ljubešćica

DVD Ljubešćica