Graditeljska i prirodna baština
 
a) Graditeljska baština
 
Naselje Ljubešćica

U najstarijem, centralnom dijelu naselja još je uvijek očuvana tradicijska građevna struktura, parcelacija i gradnja karakteristična za ovo naselje, što danas predstavlja veliku vrijednost. Parcele su jako izdužene i nanizane okomito na glavnu cestu. Prizemne stambene građevine užim, zabatnim pročeljem okrenute su na ulicu, a vezano na njih u dvorišnom dijelu nižu se gospodarske i pomoćne građevine, prateći oblik parcele.

 

Do najvećih promjena došlo je u stambenom, uličnom dijelu, gdje novogradnja većinom ne poštuje tradicijske elemente gradnje: građevni pravac, gabarite (visinu) i materijale.


Župna crkva Majke Božje Sniježne stiješnjena je na raskrižju dviju ulica. Zajedno sa župnim dvorom i kućom Šoštarića smještena je u centru naselja, čija je građevna struktura definirana. Vizuru na župnu crkvu koja se otvara iz prilaza s juga “kvari” postojeća trafostanica.

ljubešćica

pogled na kuću Šoštarić, staru školu i župnu crkvu

 

Napušteni kompleks pogona pilane u Zagrebačkoj ulici blizu centra također umanjuje estetsku vrijednost naselja.

 

Na prilazu naselju s južne strane (uz Zagrebačku ulicu – državna cesta DC 24) niču industrijski pogoni unutar stambenih zona. Ovim Planom potrebno je nove industrijske zone planirati izdvojene od zona stanovanja i na način da ne ugrožavju postojeće vizure i vedute naselja.


Kapela Kalnička i Rakovec

 

Središnji dio naselja Kapela Kalnička koncentriranog je oblika s jednim izduženim krakom uz državnu cestu DC 24 prema Ljubešćici. Stari, centralni dio naselja nema osobitih tradicijskih vrijednosti, a u arhitekturi naselja tradicijska stambena arhitektura većim je dijelom već ustuknula pred prosječnom i bezličnom novogradnjom.

Naselje Rakovec mnogo je manje od susjedne Kapele, smješteno izvan prometnih pravaca na obroncima brežuljaka. Niski životni standard i siromaštvo utjecali su na to da je naselje u svom pretežnom dijelu sačuvalo izvornu tradicijsku arhitekturu i način života.

 
Popis evidentiranih nepokretnih kulturnih dobara na području Općine

Na području Općine nema graditeljske baštine koja je formalno zaštićena kao kulturno dobro Rješenjem o preventivnoj zaštiti ili upisom u Registar kulturnih dobara, odnosno koja bi imala status kulturnog dobra prema važećem Zakonu o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara (NN69/99).

Slijedeći popis se odnosi na baštinu koja je popisana i evidentirana u dokumentaciji Konzervatorskog odjela u Varaždinu, ali za koju još nije izvršeno stručno vrednovanje i utvrđivanje svojstva kulturnog dobra.

 

Evidentirana graditeljska baština i javna plastika na području Općine:

LJUBEŠĆICA

Župna crkva Majke Božje Snježne – jednobrodna, barokna crkva s polukružnom apsidom, sagrađena 1776/77.g. uz cestu Novi Marof – Var. Toplice. God. 1795. je proširena, oslikana tek 1877.g., a 1885.g. stradala u požaru. Nakon obnove crkva je potpuno oslikana tek 1908.g. freskama svetaca, koje su obnovljene 1966/67.g. Prije nekoliko godina dograđena je sakristija, a jednostavna vanjština crkve potpuno je obnovljena upotrebom neprimjerenih materijala i proizvoljnih raščlamba na pročeljima.

 

Kurija – župni dvor – značajna katnica smještena preko puta crkve, pretpostavlja se da je građena u prvoj pol. 19.st., a kat je dodan kasnije. Vanjština građevine danas je potpuno ogoljena, izmijenjen je format i materijal otvora na pročeljima, obnovljen je krov i dimnjaci.

 

Zagorska kurija – kuća Šoštarića – visoka izdužena prizemnica izgrađena na kosom terenu uz glavnu cestu u blizini crkve. Na baroknom kamenom portalu podrumskog ulaza uklesana je godina 1851. Glavno južno pročelje raščlanjeno je lukovima (podrum i trijem prizemlja). Građena je na tradicijski način od mješovitog materijala – kamen i opeka. Krajem 90.tih god. 20.st. vanjština je nestručno obnovljena i izmijenjena.

 

Stara škola – smještena do župnog dvora, mala prizemnica izgrađena polovicom 19.st. za potrebe škole služila je do pedesetih god. 20.st. Tijekom vremena vanjština je potpuno ogoljena i izmijenjena. Danas su tu općinske prostorije i lokal.

KAPELA KALNIČKA

Kapela Krista Kralja – sagrađena 1936.g. u neostilskim oblicima na lijevoj strani ceste prema Var. Toplicama.

 

ljubešćica
 
RAKOVEC

Kapelica sv. Ane – izgrađena 1938.g. na kosom terenu u samom naselju. Malo je povišena, pa se njoj prilazi stubama. Stari kipovi sv. Terezije i sv. Josipa su uništeni. U kapelici su novi kipovi sv. Ane i Sv. Terezije. Umjesto nekadašnje drvene ograde danas je ograđena željeznom.

kapelica sv. Ane

 

drvena vodenica – stara, mala vodenica smještena uz potok Rakovec na prilazu selu.

 


Kapelica sv. Ivana Krstitelja – sagrađena 1978.g. u podnožju brda Ljubelj, usred naselja. Neobično je strmog nagiba krova, a zvonik na drvenoj konstrukciji dodan je kasnije.

kapelica sv. Ivana Krstitelja

 

ruralna aglomeracija tradicijskih kamenih kuća – smještene su u donjem dijelu naselja Ljubelj. Uglavnom još i danas služe kao spremišta za voće i vino. Izgrađene su od nepravilnih, grubo tesanih komada kamena, nežbukane i pokrivene crijepom. Nema podataka o vremenu nastanka.

 
LJUBELJ KALNIČKI

Kapelica sv. Barbare – smještena je u zaselku Horvati na samom rubu općine Ljubešćica. Nema podataka o vremenu nastanka. Zidana je, pokrivena crijepom skromne i jednostavne vanjštine, s polukružnom apsidom.

kapelica sv. Barbare

 

Osim navedenih, postoji još nekoliko recentnih kapelica, poklonaca i raspela od kojih možemo spomenuti kapelicu Sv. Mihovila u Gaju na vinorodnim brežuljcima iznad naselja Kapela Kalnička, kapelicu Uzvišenja Sv. Križa na Javornom vrhu, te kapelicu Kraljice Hrvata na Radanu. One nemaju graditeljskih ili umjetničkih vrijednosti, ali sudjeluju u oblikovanju naselja i doprinose ambijentalnim vrijednostima.

Na području Općine postoje još neki primjeri građevina i javne plastika čiji značaj je lokalne razine.

 

Iako na području Općine nema zakonom zaštićene graditeljske baštine, nailazimo na značajan broj pojedinačnih primjera i manjih aglomeracija tradicijske gradnje koje su vrlo bitne i značajne za lokalnu razinu, tj. za žitelje Općine, ali i širu okolicu.

Uz kamene kuće u Ljublju osobito lijep primjer su karakteristične tradicijske drvene građevine na brežuljkastom, vinorodnom području Javornog vrha, Peskovca i Žulinca koje su uglavnom služile (a i danas služe) kao pomoćne građevine, spremišta i klijeti.

drvene građevine

 

Evidentiranih arheoloških nalaza i lokaliteta na području Općine zasad nema.

 

Obzirom da značajan dio Općine obuhvaćaju sjeverni obronci Kalničkog gorja, a na području od Kalnika preko Ivančice do Strahinčice prostirao se obrambeni sustav Hrvatske od najezde Tatara koji je obuhvaćao Veliki i Mali Kalnik, Čanjevo, Gradišće (Paka), Greben grad, Milen grad, Betec itd, postoji vjerojatnost da se na vrhovima Kula i Ljubelj, koji su smješteni uz granicu sa susjednim Gradom Varaždinske Toplice, nalaze ostaci srednjovjekovnih utvrda. Za vrh Kulu (454 m) može se sa vrlo velikom vjerojatnošću pretpostaviti postojanje ostataka neke utvrde (ili sličnog zdanja) ne ulazeći u pretpostavke o njenoj statrosti.

 
 
 

b) Prirodna baština

Prirodna baština je dio resursne osnove Općine i sastavni dio njenog prostornog i kulturnog identiteta, te ima veliko značenje u smislu očuvanja ekološke ravnoteže zbog sve većih antropogenih utjecaja.

Zaštita pojedinih područja na osnovu Zakona o zaštiti prirode danas je još uvijek temeljna metoda očuvanja biološke i krajobrazne raznolikosti, a zaštićena područja čine okosnicu sveukupne zaštite i ključne čvorove ekološke mreže, te predstavljaju utočišta i spremnike biološke raznolikosti.

U Varaždinskoj županiji ovakvom je zaštitom obuhvaćeno oko 1,49 % površine, a u planu je ovu površinu uvećati. Zakon o zaštiti prirode ("Narodne novine" br. 30/94 i 72/94) određuje osam kategorija prostorne zaštite (nacionalni park, park prirode, strogi rezervat, posebni rezervat, park-šuma, zaštićeni krajolik, spomenik prirode i spomenik parkovne arhitekture), koji se raspoređuju u razrede međunarodnog, državnog ili lokalnog značenja. Na području Općine Ljubešćica nalazi se jedna prirodna vrijednost zaštićena temeljem Zakona o zaštiti prirode, kao i neke od zaštićenih biljnih i životinjskih vrsta:

 

Uže područje planine Kalnik s okolnim šumskim sastojinama zaštićeno je Odlukom o proglašenju Kalnika značajnim krajolikom br. 01-897/1-1985. od 19.04.1985. g. u kategoriji zaštićeni krajolik. Zaštićeno područje je od državnog značaja. Ukupna površina zaštićenog krajolika iznosi oko 4.200 ha i prostire se većim dijelom na području Koprivničko-križevačke županije. Površina ovog zaštićenog krajolika unutar granica Varaždinske županije iznosi 1.190 ha, i čitava je na području Općine Ljubešćica. Sjeverna granica zaštićenog krajolika na području Općine je lokalna cesta kroz Ljubelj Kalnički, s tim da se postojeći kamenolom “Hruškovec” izuzima. Eksploatacijsko polje navedenog kamenoloma prošireno je 1996. g. (izdano je dopuštenje Državne uprave za zaštitu prirode i okoliša, Klasa: 612-02/96-01/425, Zagreb, od 09. veljače 1996.g.), tj. ono danas zadire u područje zaštićenog krajolika.

 
 

 

 
 

Cjenici i načini naplate komunalnih usluga

ovdje

Energetska učinkovitost - obiteljske kuće

Energetska učinkovitost - obiteljske kuće

Preuzmite Ljubeški list u pdf formatu

Video reportaža o Ljubešćici

Thompson u Ljubešćici

Nagrade za najljepše uređene balkone i okućnice

Nagrade za...

Graditeljska i prirodna baština

baština

Naselje Ljubešćica

U najstarijem, centralnom dijelu naselja još je uvijek očuvana tradicijska građevna struktura, parcelacija i gradnja karakteristična za ovo naselje, što danas predstavlja veliku vrijednost >> opširnije

Komunalna i društvena infrastruktura

cesta

Prometni sustavi

Prostor Općine Ljubešćica ostvaruje vezu na prometnu mrežu Županije i Države dobro raspoređenim sustavom lokalnih cesta koje se na području naselja Ljubešćica vežu na državnu... >> opširnije

Položaj, značaj i posebnosti općine

kozarstvo


>> opširnije

DVD Ljubešćica

DVD Ljubešćica