Izbornik
Javni natječaji, odluke, rješenja, zaključci...
|
|
Prostorni plan uređenja Općine Ljubešćica
|
|
|
|
Prostorno uređenje
|
Prostorno uređenje Osnovno načelo koje proizlazi iz Strategije, odnosno iz Programa prostornog uređenja Države je postizanje održivog (trajnog) razvoja koji treba planirati u granicama prihvatljivog ... >> opširnije |
Anketa
Tko je Online
Gostiju online: 2| Donosimo intervju s Ivanom Gotić, mladom doktoricom molekularne biologije |
|
Kakvo je stanje mladih znanstvenika u Hrvatskoj, ne znam, jer sam odmah po završetku studija u Zagrebu otišla na daljnje školovanje u Beč, ali po iskustvima i pričanjima mojih kolega, situacija u Hrvatskoj nije obećavajuća Izraz “molekularna biologija” mnoge ljude potiče na razmišljanje o tajni odvijanja života u organizmima. S doktoricom molekularne biologije i ovogodišnjom dobitnicom nagrade za izvrsnost u kategoriji najboljeg doktorskog rada Ivanom Gotić razgovarali smo o toj začuđujućoj znanosti, istraživanjima iz područja biologije te o životu i radu znanstvenika u inozemstvu. Ljubeščica – Beč Ivana Gotić, 29 – godišnjakinja rodom iz Ljubeščice, svoju je strast prema mikro svijetu pretočila u stvarnost, doktoriravši molekularnu biologiju na Sveučilištu u Beču. Mlada ste znanstvenica; kako je “teklo” vaše školovanje i kada ste shvatili da je molekularna biologija baš ono čime se u životu želite baviti? Osnovnu školu pohađala sam u Ljubeščici, nakon koje sam upisala jezični smjer gimnazije u Varaždinu. Kroz srednjoškolsko obrazovanje razmišljala sam o studiranju jezika, politike ili nečeg sličnog tome, a onda sam jednog dana, tik pred sam upis na fakultet, gledala BBC- ev dokumentarac “ U krvi “ koji je u meni pobudio veliki interes prema studiju biologije i tako sam upisala Prirodoslovno – matematički fakultet u Zagrebu, smjer molekularna biologija. Studija tog područja vrlo je zanimljiva, jer se preklapa s mnogim drugim prirodnim znanostima kao što su genetika, biokemija, medicina, evolucija i fizika. Velika je mogućnost pronalaska posla za poslijediplomske studije Molekularna biologija teži istraživanju i razumijevanju interakcija između različitih staničnih sustava, uključujući međuodnose DNK, RNK i proteinske sinteze te otkrivanju načina na koji njihove interakcije utječu na životne procese, Studij u Zagrebu završila sam 2004. godine obranom diplomskog rada na području istraživanja raka, izrađenog na institutu “ Ruđer Bošković “, najvećem hrvatskom nacionalnom istraživačkom institutu multidisciplinarnog karaktera. Sistem školovanja u Austriji gotovo je isti kao i u Hrvatskoj Željela sam nastaviti školovanje i steći iskustvo na međunarodnoj razini, pa sam se prijavila na internacionalni natječaj za postdiplomske studije u Bečkog Biocentra ( Vienna Biocenter ). Nakon što su me izabrali na natječaju, morala sam proći seriju selekcijskih intervjua i prezentacija prije nego sam dobila mogićnost biranja studijske grupe u sklopu koje sam radila na svojem projektu, to jest doktoratu, narednih pet godina. Sistem školovanja gotovo je isti kao i u Hrvatskoj, zahtijeva puno rada, truda i muke; na fakultetu morate biti upisani, redovito dolaziti na predavanja, držati seminare, sakupljati ECTS bodove i nakraju napisati i obraniti doktorat. Poželjno je objaviti i po koji znanstveni rad u međunarodno priznatim časopisima. Važno je spomenuti kako objavi rada prethode godine intenzivnog istraživanja koje zahtijeva ogromna materijalna i osobna ulaganja. Evo, tako sam počela s tim, u tome sam i još uvijek mi se sviđa. Doktorat Gdje ste radili doktorat? Koje je tematsko područje obuhvaćao? Doktorat sam radila na MFPL – u (Max F. Perutz Labaratories ), a obranila sam ga na Fakultetu prirodnih znanosti ( Lebenswissenschaften ) Sveučilišta u Beču. Max F. Perutz Labaratories djeluje u sklopu Bečkog Biocentra ( Vienna Biocenter ), a osnovali su ga labaratoriji koji pripadaju Bečkom medicinskom sveučilištu (Medizinische Universitat Wien) i Bečkom sveučilištu (Universitat Wien). Tema doktorata odnosila se na veliki projekt koji financiraju Europska unija i Austrijski fond za znanost čiji je cilj bilo istražiti zašto nastaju laminopatije. To je skuina genetskih bolesti koje zahvaćaju razna tkiva; nastaju zbog mutacija u laminima i njihovim interakcijskim partnerima koji predstavljaju stanične proteine važne za održavanje stabilnosti stanične jezgre. Pojam laminopatije obuhvaća bolesti srca, tjelesnih mišića, kože, masnog i živčanog tkiva kao što su mišićna distrofija, kardiomiopatija, neuropatija i druge. Jedan od najpoznatijih i najtežih sindroma uzrokovan mutacijama lamina je Hutchinson – Gilford progerija, koju karakterizira naglo i preuranjeno starenje organizma. Moje područje istraživanja bile su bolesti srčanih i tjelesnih mišića te uloga lamina u procesima obnove mišića iz matičnih stanica. Nedavno ste primili nagradu za izvrsnost Rotary cluba Varaždin u kategoriji najboljeg doktorskog rada. Što ta nagrada znači za vas? Čast mi je primiti takvu nagradu. Posebno mi drago kada se uspjeh u znanosti cijeni i u Hrvatskoj, a i domaća mi je nagrada nekako draža nego bilo koja druga nagrada na svijetu. Kakav je položaj mladih znanstvenika u inozestvu nasuprot Hrvatske? Uspijevaju li pronaći posao? Život je onakav kakvim ga čovjek sa posloži. U Austriji je životni standard bolji nego u Hrvatskoj, ali nekima je i u Hrvatskoj dobro, dok je nekima i u Austriji loše. Kakvo je stanje mladih znanstvenika u Hrvatskoj, ne znam, jer sam odmah po završetku studija u Zafrebu otišla na daljnje školovanje u Beč, ali po iskustvima i pričanjima mojih kolega, situacija u Hrvatskoj nije obečavajuća. Odljev mozgova Mislim da će Hrvatska imati velikih problema u bliskoj budućnosti zbog velikog odljeva mladih školovanih ljudi u inozemstvo u potrazi za boljim poslovnim i životnim uvjetima. Prijašnje generacije tzv. “ gastarbajtera “ odlazile su u inozemstvo i obavljale teške fizičke poslove većinom da bi prehranile obitelji u domovini. Današnja seoba je puno ozbiljnija jer odlaze visokoobrazovani ljudi i to, nažalost, s kartom u jednom smjeru. Pronalazak posla u inozemstvu, unazad godinu dana, zbog krize nije lagan, ali je općenito puno lakše pronaći posao nego u Hrvatskoj i znanstvenici su jako traženi. Velika je mogućnost pronalaska posla za poslijediplomske studije. Postojiveliki broj programa, a gotovo svaki veći međunarodni institut ima svoj program i prima mnogo mladih znanstvenika za rad. Također nije teško pronaći posao i nakon daljnjeg školovanja, važno je samo da čovjek zna što želi, jer mu se tada otvaraju velike mogućnosti biranja. Poticaj Nikad kasno za promjene Gdje trenutno živite? Trenutno živim, slikovito rečeno, između Beča, koji je moj drugi dom, i Ljubeščice, a os 1. lipnja počinjem raditi kao znanstvena suradnica na Institutu ua molekularnu biologiju Sveučilišta u Ženevi, pa se pripremam za selidbu u Švicarsku. Koliko često dolazite u Hrvatsku? S obzirom na veliki broj svojih obaveza, u Hrvatsku dolazim svaka dva do tri mjeseca. Lijepo je doći kući nakon nekog vremena i vidjeti svoje rodno mjesto, obitelj i prijatelje. Koja je vaša poruka današnjim učenicima, kamo u školu i kada je pravo vrijeme za izbor životnog poziva? Važno je raditi ono što ti se sviđa i pohađati takvu školu, no ako se u međuvremenu čovjek odluči za nešto drugo, nikada nije kasno za promjenu i novi početak. Važno je slijediti svoje srce, ali i razum, to jest, da u svakom zanimanju ima i nekog “ businessa “ da se od njega može kasnije živjeti, jer u protivnom on nema smisla. |
Glasilo Općine Ljubešćica
|
|
Video galerija Općine Ljubešćica
|
|
Galerija slika - Thompson u Ljubešćici
|
|
Nagrade za najljepše uređene balkone i okućnice
|
|
Graditeljska i prirodna baština
|
Naselje Ljubešćica U najstarijem, centralnom dijelu naselja još je uvijek očuvana tradicijska građevna struktura, parcelacija i gradnja karakteristična za ovo naselje, što danas predstavlja veliku vrijednost >> opširnije |
Komunalna i društvena infrastruktura
|
Prometni sustavi Prostor Općine Ljubešćica ostvaruje vezu na prometnu mrežu Županije i Države dobro raspoređenim sustavom lokalnih cesta koje se na području naselja Ljubešćica vežu na državnu... >> opširnije |
Položaj, značaj i posebnosti općine
|
Polazišta Općina Ljubešćica formirana je kao zasebna teritorijalna jedinica i jedinica lokalne samouprave novim ustrojstvom 1992. godine, u skladu sa Zakonom o područjima županija... >> opširnije |
